Poslovne vesti - Hrvatska

Lani do srpnja u gubicima osam malih i jedna srednja banka

Dobit svih banaka (prije oporezivanja) u prvih šest mjeseci prošle godine iznosila je 2,5 milijardi kuna i u usporedbi s istim razdobljem 2010. porasla je za 19 posto ili za 405,5 milijuna kuna, navodi se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB).

To je, ističe se, ponajviše bio rezultat povećanja neto kamatnog prihoda koji je, zbog znatne redukcije kamatnih troškova, porastao za 10,3 posto.

U gubicima je bilo osam malih (imovina manja od 1 posto ukupne imovine svih banaka) i jedna srednja banka (imovina veća od 1 i manja od 5 posto ukupne bankarske imovine), a njihov udjel u imovini svih banaka iznosio je 3,9 posto. Potkraj prvoga lanjskog polugodišta u Hrvatskoj su poslovale 32 i jedna štedna banka. Od toga su 24 banke bile u kategoriji malih (i jedna štedna banka), tri u kategoriji srednjih i šest u kategoriji velikih banaka.

Dobit su ostvarile sve grupe banaka, s tim da su gotovo 95 posto ukupne bankarske dobiti postigle velike banke (imovina veća od 5 posto ukupne imovine svih banaka). One su svoju dobit u usporedbi s istim razdobljem 2010. povećale za 16,2 posto. Male su banke ostvarile dobit od 61,5 milijuna kuna, a u prvom polugodištu 2010. iskazale su gubitak od 53 milijuna. Jedino su srednje banke imale lošiji rezultat: dobit im je u prvom polugodištu 2011. smanjena za 39,2 posto.

Velike banke povećale su dobit povećanjem ukupnih prihoda za 3,4 posto, pritom čvrsto kontrolirajući porast ukupnih troškova. Male su banke pak, s ponešto skromnijim porastom ukupnih prihoda od 2,1 posto, uspjele srezati ukupne troškove za 6,6 posto, dok se dobit srednjih banaka smanjila zbog istodobnog pada ukupnih prihoda za 1 posto i porasta troškova za 2,4 posto.

Povećanje neto kamatnog prihoda za 544,4 milijuna kuna (10,3 posto) presudno je utjecalo na ukupni financijski rezultat banaka u prvom dijelu 2011. Iako su banke povećale kamatne prihode (za 1,8 posto), mnogo veći utjecaj na takvo kretanje neto kamatnog prihoda imalo je smanjenje kamatnih troškova banaka od 6,9 posto (malo više od 350 milijuna kuna), navodi se u Biltenu HNB-a. Dodatno je pozitivnom rezultatu pridonijelo povećanje ukupnoga neto nekamatnog prihoda za 132,9 milijuna kuna ili za 6,3 posto. Za povećanje kamatnih prihoda od 1,8 posto u potpunosti je bio zaslužan porast tih prihoda od odobrenih kredita, pri čemu ponajviše porast prihoda od kredita državnim jedinicama (za 25,6 posto). Smanjenje kamatnih troškova pak bilo je posljedica smanjenja kamatnih troškova za primljene depozite.

Neto prihod od provizija i naknada smanjio se za 6 posto zbog istodobnog smanjenja prihoda od 3,6 posto te samo malo manjeg porasta troškova provizija i naknada, za 3 posto.

Nastavak nepovoljnih gospodarskih uvjeta i pogoršanje kvalitete plasmana i nadalje stvaraju pritisak bankama na strani troškova poslovanja, što se tijekom prve polovine prošle godione odrazilo na blagi porast mreže bankomata i broja zaposlenika, dok je broj poslovnih jedinica ostao gotovo nepromijenjen.

Broj zaposlenika u bankama u tom se razdoblju povećao za 280 ili za 1,3 posto. Prema Biltenu HNB-a, veći broj zaposlenih bilježe sve tri skupine banaka, a ponajviše one velike koje su primile 201 zaposlenika.